Šta je potrebno da dijeta uspe

Ako želite da promenite izgled, možda treba da promenite još nešto osim ishrane. Kako vam to zvuči? Kristina Robal će vam srušiti još jednu zabludu u vezi sa dijetama.

Pitali smo Kristinu Robal, molekularnog biologa i mastera kliničkog nutricionizma, koji su najbitniji faktori uspeha kod restriktivnih dijeta, šta sve treba uzeti u obzir osim ishrane i šta je iz njenog iskustva ljudima najčešća prepreka u promeni životnog stila?

Ako bismo i ja i kolege treneri tj. personalni instruktori bili maksimalno iskreni, rekli bismo Vam da je to PSIHOLOGIJA, tj. da će u restriktivnoj dijeti i održavanju izgubljene težine uspeti samo onaj klijent koji nauči da uživa i da se teši i opušta nečim što nije hrana i piće.

Ja zato i dajem domaći zadatak mojim klijentima da pronađu 7 stvari u kojima podjednako uživaju kao u hrani a da ih ne goje.

Mnogi se pomuče da se sete šta ih usrećuje i opušta- a kamoli da uvežbaju da ih svakodnevno primenjuju umesto nezdravog prejedanja. Naime, usled brzog i otuđenog života, ljudi koji su prezaposleni sebi obično jedinog oduška daju u hrani.

Hranom se nekad zatrpava i samoća ili negativne emocije.

Hranom se kao štitom branimo od onih koji nam previše „upadaju u naš životni prostor“- ako ne znamo da postavimo zdrave granice verbalno i svojim stavom-mi ih postavljamo fizički, većom telesnom masom… U tim slučajevima,osoba nije svesna da se grčevito drži svojih kilograma i oni za nju obavljaju neku „životno bitnu funkciju“ pa tada ni najbolji i najprilagođenjiji jelovnik ne može biti od koristi. Tad se uz saradnju sa psihologom radi na traženju zadovoljstava i opuštanja u nekim stvarima koje nemaju veze sa hranom i pićem, a uči se i pravilno postavljanje granica. Kada se to sredi i klijent skloni „blokade“ tad nastupa tandem nutricionista- trener. Tad je najbitnije da jelovnik kreiran od nutricioniste bude takav da ga klijent „zavoli“ i da može da ga prihvati za ceo život- dakle da pored izbalansirane zdrave ishrane, sadrži i neke možda malo manje zdrave namirnice koje klijent voli- i to, ponekad, u adekvatnim malim količinama. Bitno je i da jelovnik poštuje i dnevni raspored obaveza klijenta i to da li hranu može da sprema kod kuće ili je primoran da je kupuje. Jelovnik ne sme klijenta da sprečava da se druži sa ljudima ili da čini da se on oseća izolovano od porodice ili prijatelja. Tek kad uspešno savladamo sve te preduslove- sigurno idemo ka uspehu tj. smanjenoj telesnoj težini i mastima.

 

Tekst: Fotografije: Dragoslav Žarković